Oj Hrvati, oj junaci

Oj Hrvati, oj junaci, hajdemo!
Samo naprijed, udri naši.
Tope dušman nek izbaci,
Nek nas pakla vatrom plaši.
Što smo, kažite, neg' vojaci!
Mi se smrti ne bojimo,
Mi Hrvati svi junaci,
Lako smrti prkosimo,
Tako svijet nas pozna dugo.

Naprijed dakle, udri naši:

Nek u bubanj slavu buba,

Pušku hvataj, sablju paši,

Puška seja, sablja ljuba,

Rđu samo smrt uplaši,

Ne Hrvata, udri naši!

              Banovačka

Gdje je stanak moj?

Gdje j' stanak moj?
Sava teče po ravninam,
Kupa šumi po pećinam,
S gora zvira grozda med,
Zemaljski raj na pogled.
A to je ta krasna zemlja,
Hrvatska je stanak moj!

Gdje j' stanak moj?

Znaš u miru bogomilom

Duše nježne s tijela silom,

Miso krepka svaki čas,

Dušmaninu na užas.

To j' Hrvata slavno pleme,

Međ' Hrvati stanak moj!

                         Pučka

Uzdaja

Dokle jošte srce tuče,
Duhom klonut nije treba,
Vihri, gromi, neka buče,
Bit će opet vedra neba:
Ne očaja junak smjeli,
Svanut mora danak bijeli.

Podsječena orlu krila

Narasti će, ne bojte se,

Vrhu nas je viša sila,

Pred kom ljudska moć se trese.

Vječna pravda njoj je ime,

Osjeke je, no i plime.

Kad u ropstvu zveknu žice

Izraelskih od proroka,

Izraelu zasja lice,

Presta curit suza s oka:

Ne podlegne onaj jadu,

Koj u Boga stavlja nadu.

Nek sa debla lišče pada,

Tek da deblo ne osuši,

Ozelenjet svrž će mlada,

Smrti nema vječnoj duši:

Ne ostavi samog sebe,

Pa lje ne će ni Bog tebe.

                         Pučka

Živjela Hrvatska

Glasna, jasna od pameti,
Preko dola, preko gora
Hrvatska nam pjesma leti
Sve do sinjeg tamo mora.
Časak meka, čas ko grom,
Vječna jeka za naš dom.
Davor oj! brate moj!
Nek se slože grla bratska:
Živjela Hrvatska!
Nek se slože grla bratska:
Živjela, živjela, živjela Hrvatska!
Živjela!

Gromorna se orijaše,

Zator slaveć Tatar-kana;

Uz nju vječnom slavom sjaše

Zastava od sto nam bana:

Turad splesa Bakač ban,

Svijet potresa Frankopan

Pojuć oj! brate moj!

Nek nam bljeska sablja bratska,

Živjela Hrvatska!

Nek nam bljeska sablja bratska,

Živjela, živjela, živjela Hrvatska!

Živjela!

                                   Pučka

Bože živi

Bože živi, blagoslovi
Srdaca nam plamenište,
To hrvatsko rvalište.
Svetu zemlju, mili dom.
Da se mladi, da se novi,
Svakim miljem rodu svom!
Bože živi, blagoslovi
Svetu zemlju, mili dom!

Bože živi i sjedini

Troju zemlju jednog roda,

Tuđa radost, naša škoda

Da imala bude kraj.Kad smo jednog oca sini

I jednu nam majku daj.

Bože živi i sjedini

Jednog roda troji kraj!

Bože živi i okrijepi

Rod naš slavni, rod naš mili,

Da odoli svakoj sili,

S kojom mu je biti boj,

Uskori mu danak lijepi,

Kad će biti samo svoj,

Bože živi i okrijepi,

Sav naš narod za svak boj!

Bože živi i povrati,

Što je naše, nama skoro,

Ljudska pravda vraća sporo,

A duguje dugo već.

Staru bar nam krv naplati,

Dok ne bude nova teć!

Bože živi i povrati

Nama, što je naše već!

                       Pučka

Još Hrvatska

Još Hrvatska nij' propala,
Dok mi živimo,
Visoko se bude stala,
Kad ju zbudimo.
Ak' je dugo tvrdo spala,
Jača hoće bit,
Ak' je sada u snu mala,
Će se prostranit.

Oj Hrvati braćo mila,

Čujte našu riječ,

Razdružit nas ne će sila

Baš nikakva već.

Nas je negda jedna majka

Draga rodila,

Hrvatskim nas, Bog joj plati,

Mlijekom dojila.

Jednoć čut će svoje sine

Glasno pjevati,

Složno glase u visine

Tako dizati:

Braćo, danas kolo vodi,

Danak svetkuje,

Hrvatska se preporodi,

Sin se raduje.

                     Pučka

Mi smo, braćo, hrvatskog

Mi smo, braćo, hrvatskog
Sinci plemena,
Ne ćemo se dakle tog
Stidit imena.
Ta na svijetu starijeg
Nema roda od našeg,
Nema od hrvatskoga
Roda slavnoga!
Neka radi, što će tko,
Neka govori,
Slavno ime hrvatsko
Nam ne obori;
Sva opakost mora past,
Naše ime vijek će cvast,
Divno ime hrvatsko,
Ime starinsko.

           Pučka